Polazak u školu veliki je događaj u životu djeteta, ali i cijele obitelji.  Školska klupa prvi je susret djeteta s jasnim i nedvosmislenim zahtjevima društva o tome što mora naučiti i postići.  Dijete ulaskom u školu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, izlaže se sustavu vrednovanja i natjecanja, uz mogućnost doživljavanja neuspjeha i kritike. U školi se prvi puta susreće s obvezama, s osjećajem odgovornosti i novom organizacijom života.

Većina djece prihvati ovo novo životno razdoblje posve prirodno i smireno, no isto tako ovo razdoblje  može biti teško pogotovo onoj djeci koja do polaska u školu nisu bila polaznici vrtića i kod kojih  se javljaju  strahovi od novog i nepoznatog. Kako bi se navedeni negativni osjećaji smanjili i otklonili bitna je postupna priprema.  Dobrom pripremom ostvarujemo uspješno uključivanje u školu što snažno utječe na otklanjanje strahova te razvijanje pozitivnog stava prema učenju, važnosti školovanja kao i pozitivne slike o sebi.

Kako pripremiti dijete za polazak u školu?

U školi se od djeteta se očekuje da može podnijeti duže odvajanje od roditelja.  

Igra i druženje s vršnjacima i različitim odraslim osobama (rođaci, susjedi, voditelji aktivnosti za djecu) tijekom predškolskog razdoblja i ljeta prije početka škole, odlična su priprema za to.

U školi se od djeteta se očekuje duža usredotočenost na školsko učenje. 

​Dobra priprema za to jest uključivanje u različite kućne obveze, sudjelovanje u igrama koje zahtijevaju poštivanje nekih pravila, ukazivanje na važnost učenja, zahtijevanje da dovrši započeto i ne odustaje ako mu od prve nešto ne polazi za rukom.  Isto tako, dobro je poticati dijete na pravilno držanje tijela  prilikom sjedenja.

Razgovor s djetetom

Razgovarajte s djetetom što više o promjenama koje će se dogoditi u životu – objasnite mu tko što radi u školi, istaknite važnost redovitog pisanja domaće zadaće u stvaranju radnih navika učenja te govorite o prihvatljivom ponašanju u razredu. Iskažite jasna i pozitivna očekivanja o školi kako biste stvorili realnu sliku kod djeteta.

Dijete spremno za početak školovanja ima pozitivan stav prema školi, raduje se tome kao dokazu svoje odraslosti. Ovaj stav treba podržavati jer olakšava učenje i prihvaćanje obveza te svladavanje poteškoća.

Škola i obitelj međusobnom suradnjom ostvaruju zajednički cilj osposobljavanja djeteta za samostalan i odgovoran život. Svima nam želim puno uspjeha i pozivam Vas na suradnju.

Procjena spremnosti djeteta za polazak u prvi razred osnovne škole

U svrhu procjene spremnosti djeteta za polazak u prvi razred osnovne škole stručna suradnica pedagoginja obavit će po navedenom rasporedu individualni razgovor i pedagoško testiranje prilikom boravka djece u predškoli.  Procjena će se obaviti u sobi pedagoginje u trajanju od pola sata. Pedagoginja će razgovarati s djetetom te će zajedno proći kroz nekoliko zadataka po standardnom testu procjene spremnosti djeteta za polazak u prvi razred.

Što je to spremnost za školu?

Spremnost, odnosno zrelost za školu predstavlja optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti optimalno savladavanje nastavnog plana i programa. Ovisit će o biološkom razvoju, ali i o tome koliko je okolina omogućila djetetu da ovlada potrebnim iskustvima. Pojam je to kojim obuhvaćamo tjelesnu, intelektualnu, emocionalnu i socijalnu spremnost.

Tjelesna spremnost

Tjelesna spremnost  mjerilo je djetetova zdravlja, uvjet je normalnog psihičkog i socijalnog razvoja. Tjelesna zrelost mora dostići određeni stupanj da bi dijete moglo podnijeti naporni ritam škole. Za uspjeh u školi nužna je dobra razvijenost osjetnih organa, naročito vida i sluha. Tjelesna spremnost utvrđuje se na sistematskom pregledu kod školske liječnice.

Spoznajna spremnost

Spoznajna, odnosno intelektualna spremnost djeteta koje kreće u školu značajna je zbog toga što su osnovni zadaci koje će dijete savladavati u školi intelektualne prirode. Intelektualna zrelost djeteta obuhvaća dobro razvijen govor, razvijenost vještine usredotočenosti i održavanja pažnje, razvijenost pamćenja koje ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uočavanju logičkih veza, sposobnost pojmovnog ili logičkog mišljenje te razvijenost grafomotornih vještina  koje imaju značajan utjecaj na savladavanje vještina čitanja i pisanja koje su temelj daljnjeg školovanja.

Emocionalno-socijalna spremnost

Dijete prije polaska u školu treba u svom razvoju postići određeni stupanj emocionalne stabilnosti i samokontrole što pripada pojmu emocionalne zrelosti djeteta. Dijete ove dobi otvoreno iskazuje emocije, ali ih pokušava i kontrolirati, pokazuje strahove i  bori se za svoja prava. Uz emocionalnu zrelost usko je vezana socijalna. Socijalna zrelost istovremeno predstavlja prilagođavanje na društvene obveze, usvajanje moralnih normi i sustav vrijednosti i ponašanja u okolini. Ona uključuje i vještinu komunikacije i suradnje s vršnjacima te prihvaćanje autoriteta.