Budući da je Europska komisija 2018. godinu proglasila godinom kulturne baštine,  glavna tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige  je Baš baština. Tim nam je povodom naša knjižničarka kroz radionicu odlučila približiti pet hrvatskih antologijskih pjesnika koji svakako čine hrvatsku kulturnu baštinu. Na početku sata kolega Josip Tomić prezentacijom nas je upoznao s osnovnim informacijama vezanim za manifestaciju Mjesec hrvatske knjige, a zatim smo bili podijeljeni u pet skupina. Svaka je skupina u omotnici dobila izrezane stihove jednog  pjesnika, a naš je zadatak bio od antologijskih stihova načiniti novu pjesmu tako da stihove zalijepimo na papir u boji. Kad smo dobili stihove, knjižničarka nam nije otkrila o kojem je pjesniku riječ, nadajući se kako ćemo sami prepoznati. Tek kad smo završili pjesme, svakoj je skupini otkrila čiji su slavni stihovi. Svaki je pjesnik bio zastupljen s tri pjesme.

Prva je skupina imala stihove Antuna Gustava Matoša iz njegovih pjesama 1909., Djevojčici mjesto igračke i Utjeha kose. Druga je skupina imala stihove Dobriše Cesarića iz pjesama Ljubav, Povratak i Slavonija. Treća Antuna Branka Šimića i stihove pjesama Opomena, Molitva na putu i Himnos. Četvrta Dragutina Tadijanovića i stihove iz pjesama Nosim sve torbe a nisam magarac, Da sam ja učiteljica i Zaljubljena djevojčica. I peta je skupina imala stihove iz pjesama Zvijezda da mi je biti, Moj grob i Moj Bog Josipa Pupačića. Jedan je učenik iz svake skupine pročitao pjesmu koju je složila njegova skupina, a onda smo dobili zadatak iz Hrvatske enciklopedije pronaći zanimljivosti o našim antologijskim pjesnicima. Tako smo otkrili da je Antun Branko Šimić živio samo 27 godina, dok je Dragutin Tadijanović živio 102 godine. Josip Pupačić je 1971. poginuo u zrakoplovnoj nesreći, a među poginulima je bila i njegova petogodišnja kći  Rašeljka. Antun Gustav Matoš dobro je svirao violončelo. Dragutin Tadijanović rođen je u našoj blizini, u Rastušju pored Slavonskog Broda. Treba spomenuti i kako nam je knjižničarka donijela fotografije spomenutih pjesnika. Saznali smo i da se najveći sajam knjiga u Hrvatskoj održava u Zagrebu i zove se Interliber, a ove se godine održava od 13. do 18. studenog. Na kraju možemo reći da je ova radionica bila zanimljiva, kreativna i kako smo, igrajući se antologijskim stihovima, proveli ugodno vrijeme i upoznali se s važnim dijelom hrvatske književne baštine.

                                                              Katarina Adrić, učenica osmog razreda