Kako je spomenuti književnik nekad radio u našoj školi, za susret smo, između svih književnika, izabrali baš njega. Književni je susret pripremila i vodila naša knjižničarka Katarina Blažević, a  sudjelovalo je deset učenika petog razreda, šest učenika šestog razreda te dva učenika četvrtog razreda. Na početku susreta Veronika Ripić nas je upoznala s biografijom, književnim opusom te nagradama koje je za svoj književni rad dobio naš gost.

Zatim su učenici recitirali njegove pjesme, razgovarali  o njegovim pričama i romanima te postavljali mnogobrojna pitanja. Iz zbirke pjesama za djecu Kad bi ljubav u kutiju mogla stati pjesmu Pismo recitirala nam je Ivana Vidaković, pjesmu Kad se oblaci naljute Lea Jakovljević te Petra Lukić pjesmu Slak i mak. Iz zbirke pjesama za djecu Ljubav pod kišobranom Antea Spajić recitirala nam je pjesmu Tanja s ljetovanja, a Iva Galić pjesmu Moja zemlja. S pričama iz zbirke priča za djecu Vatrenjaci upoznali su nas Karlo Mijošević i Stjepan Pastor. S pričom  Kad su trešnje dozrijevale upoznali su nas Lucija Privara i Dario Vukoja, dok su nas s pričom Izgubljeno zlato upoznali Marko Rakušić i Tomislav Damjanović.

Čitajući spomenute priče, učenici su zapazili kako su autorovo djetinjstvo obilježile mnogobrojne pustolovine od kojih su neke i opasne. Odgovarajući na pitanja učenika, Adam Rajzl nam je otkrio mnoge zanimljivosti o svom životu i književnom radu. Tako smo doznali kako njegova književna djela imaju autobiografske elemente, kako je na romanu Zvonik Eve Šimunove radio čak šest godina, kako je teže pisati za djecu, nego za odrasle, da se od pisanja ne može živjeti i još mnogo toga. Posebno treba istaknuti da smatra kako će knjiga, unatoč novoj tehnologiji, preživjeti. Osim što smo, pripremajući se za ovaj književni susret, čitali njegova književna djela, poslušali smo i radio priču Vještice na vratima, koja se učenicima jako svidjela. Tijekom cijelog susreta vladala je opuštena, ali radna atmosfera. Istovremeno smo se zabavili i mnogo toga naučili. Našem književniku želimo još puno književnih djela i nagrada.

knjižničarka Katarina Blažević